O Takmičenju

Međunarodno takmičenje solo pevača „Lazar Jovanović“ je značajna muzička i edukativna manifestacija i jedno od najznačajnijih operskih takmičenja u ovom delu Evrope! Takmičenje je namenjeno mladim umetnicima spremnim da započnu svoju profesionalnu karijeru i da pred autoritativnim međunarodnim žirijem odmere svoje znanje, umetničke kvalitete i prikažu svoj talenat. Osnovano je 2004. godine u čast čuvenom jugoslovenskom tenoru Lazaru Jovanoviću i do 2015. godine se održavalo u okviru aktivnosti Muzičke škole „Stanković“. Zatim, usled izuzetnog porasta važnosti i značaja, takmičenje je moralo da potraži novog domaćina, pa se tako od 2016. godine održava pod okriljem Kulturnog elementa, koji uvodi niz organizacionih i umetničkih novina i koji takmičenje premešta iz sala muzičkih škola u svoj sadašnji dom, Zadužbinu Ilije M. Kolarca. Svake godine takmičenje dočeka preko stotinu učesnika iz preko deset zemalja. Do sada, u žiriju takmičenja pojavljivala su se neka od najvećih imena domaće i svetske muzičke scene i pedagogije, a pobednici takmičenja su se tokom proteklih godina potvrdili kao vrsni muzičari, osvajajući svetske koncertne podijume i operske scene.

O Lazaru Jovanoviću

Lazar Jovanović (Zemun, Austrougarska, 8. april 1911. -  Sulmona, Italija, 26. mart 1962.) je bio znameniti srpski operski pevač, erudita, poznavalac umetnosti i kulture, poliglota i prevodilac operskih libreta i pevane poezije. Bio je prvak Opere Narodnog pozorišta od 1942. godine. Smatra se jednim od najboljih tenora jugoslovenske muzičke scene. Rođen je u Zemunu 8. aprila 1911. godine, u staroj gornjovaroškoj porodici, kao Laza Jovanović – Porčija. Po završenoj zemunskoj gimnaziji, Laza Jovanović je apsolvirao na Mašinskom fakultetu i do početka rata radio u Komandi vazduhoplovstva, uzimajući privatne časove pevanja kod profesora Aleksandra Ruca i svojih prijatelja Žarka Cvejića i Zdenke Zikove.

Po izbijanju rata 1941. godine prešao je u Beograd i stupio u operski hor Narodnog pozorišta, gde ga je odmah zapazio dirigent Stevan Hristić i usmerio na solističke uloge. U osam sezona, koliko je nastupao u Beogradskoj operi dao je niz istaknutih uloga i dobio mnoga priznanja i tri visoka državna odlikovanja. Od ranih pedesetih godina kada je Beogradska opera počela da gostuje u inostranstvu, zapažen je i u svetu, a on sam je, za vreme jednog gostovanja u Cirihu krajem 1950. godine, odlučio da se ne vraća u zemlju, kako bi mogao muzički da se obrazuje. Bio je zvezda čuvenih operskih kuća u Rimu, Milanu, Gracu i Beču, a umro je iznenada 1962. godine. Na žalost, do danas je sačuvan samo jedan muzički zapis ovog velikog umetnika, i to u formi magnetofonske trake snimljene privatno u Beču, kao pozdav porodici neposredno pred Jovanovićevu smrt.

Posebno upečatljive uloge ostvario je u „Aidi“ (Radames), „Knezu od Zete“ (Miloš Obrenbegović), „Otelu“ (Otelo), „Toski“ (Mario Kavaradosi), „Kavaleriji rustikani“ (Turidu), „Verteru“ (Verter), „Evgeniju Onjeginu“ (Lenski), „Borisu Godunovu“ (Dimitrije), „Pajacima“ (Kanio), „Pikovoj dami“ (Herman), „Karmen“ (Don Hoze), „Normi“ (Polione) i mnogim drugima.

O organizatoru

Kulturni element je umetničko udruženje osnovano 2011. godine u Beogradu, koje okuplja veliki broj mladih umetnika, glumaca, plesača i muzičara, vrhunskih profesionalca u svojim oblastima. Zajedno oni čine jednu od najeminintnijih umetničkih grupa, koja je do sada ostvarila na desetine projekata širom zemlje. Članovi Kulturnog elementa imaju zajednički cilj, a to je da svojim obrazovanjem, energijom i iskustvom doprinesu popularizaciji kulture i umetnosti na ovim prostorima. Pažljivim odabirom članova, stvoren je kvalitetan tim koji je sposoban da stvori nešto novo i kreativno, istovremeno negujući tradiciju i poštujući kulturno nasleđe koje nam je dato. Otvoren ka modernom, u stalnoj vezi sa tradicijom, Kulturni element stvara nove umetničke forme, neguje kulturni rad predaka i obrazuje mlađe generacije, usmeravajući ih u pravcu kulture i umetnosti